Arthur Bloch - MURPHYJEV ZAKON

i ostali razlozi zašto stvari idu naopako

(Prema izdanju: Globus/Zagreb, 1987.; prevod Nenada Burcara)

Sadržaj:

1. PREDGOVOR

9. SASTANKOLOGIJA

2. UVOD

10. RAČUNOVODILAŠTVO

3. MURPHOLOGIJA

11. STRUČNJAŠTVO

4. PRIMIJENJENA MURPHOLOGIJA

12. ČOVJEKOLOGIJA

5. KREIRALAŠTVO

13. METAZAKONI

6. MAŠINOLOGIJA

14. COLE'S LAW

7. ISTRAŽIVALAŠTVO

15. POGOVOR

8. HIJERARHIOLOGIJA

Povratak na knjige i priče

Povratak na glavnu stranu

updated 01.07.1997.


PREDGOVOR

Tko je bio Murphy? Kakav ga je to čudan splet okolnosti nadahnuo da formulira svoje sada već poznato pravilo? Zašto nije pokupio svoje rublje? To su tek neka od brojnih pitanja na koja nisam ni namjeravao odgovoriti u ovoj knjizi. Naši najistaknutiji naučnici, stručnjaci na polju lingvistike i narodne istorije, pokušali su bez uspjeha ustanoviti porijeklo Murphyjeva zakona. A tko sam ja da se nadmećem s takvim veličinama?

Pomiren s time da ću u štampu ući s tim nerazriješenim gorućim pitanjima, na svoje najveće iznenađenje primio sam od izvjesnog gospodina Georgea Nicholsa iz Južne Kalifornije sljedeće pismo:

A kada sam odgovorio potvrdno:

Tako se, zahvaljujući ljubaznom pismu gospodina Nicholsa, zaplet utanjio, jer ovdje imamo odgovore na prije spomenuta goruća pitanja, i to čak detaljnije nego što smo smatrali potrebnim. Jedino još preostaje da se utvrdi zašto Ed Murphy nije pokupio svoje rublje.


UVOD

Je li vam ikad telefon zazvonio u trenutku kad ste sjeli na zahod? Je li se ikad autobus koji ste čekali pojavio u trenutku kad ste pripalili cigaretu? Je li ikada onog dana kada ste oprali automobil počela padati kiša, odnosno je li prestalo kišiti čim ste kupili kišobran? Možda ste tada osjetili da se nešto zbiva, da vam je na dohvatu neki univerzalni princip, koji samo čeka da ga imenujete. Ili ste možda, nakon što ste čuli za Murphyjev zakon, Peterovo načelo ili Zakon selektivne gravitacije, poželjeli da prizovete neki od njih, ali ste istog trenutka shvatili da ste zaboravili kako on točno glasi.

Ovdje se, u obliku knjige, nalazi prva kompilacija pameti i mudrosti naših prekrasno ludih tehnologa, birokrata, humanista i antidruštvenih promatrača, priređena i predstavljena s ciljem da nam svima pribavi malo karmičkog olakšanja. Sačinjena lista je konačna koliko je to moguće. U toku istraživanja tih interdisciplinarnih načela naišli smo na brojne redundancije (koje dokazuju valjanost opažanja), česte sukobe oko prava na autorstvo te mnoštvo anonimnih doprinosa. Prisiljeni smo priznati doprinos neusporedivog Zymurgyja, koji je rekao: "Kad jednom otvoriš konzervu s crvima, jedini način da ih ponovo zatvoriš u konzervu jest da upotrijebiš veću konzervu." Primijenivši tu murphyjevsku poslasticu na ovu knjigu, došli smo do spoznaje da taj projekt, kad smo ga se već latili, zacijelo mora rasti i opsegom i djelokrugom, kako nam već naša zvijezda-vodilja ka istini bude dalje otkrivala i nove i stare principe.

Tokom istorije učeni ljudi i pozeri počastili su nas zakonima svemira, istančanom ali i nepromjenjivom podstrukturom koja je osnova kozmičkog reda. Od ljudi od religije dobili smo moralne zakone, od mistika zakone karme, od racionalista zakone logičke forme, a od umjetnika zakone estetike. Sada je red na tehnolozima da privuku naše kolektivno uho.

Službena partijska linija tehnologije, i same nauke, jest beznađe. Ako sumnjate u to, suočite se sa zakonima termodinamike kako su preformulisani u Ginsbergovom teoremu. Svemir se hladi poput divovskog gulaša ostavljenog da se krčka već četiri milijarde godina. Prije ili kasnije doći će do toga da nećemo moći razlikovati mrkvu od luka.

"Ali što na kratke staze, s poslovičnim zatvorenim sistemom?", mogli biste upitati dok sjedeći zurite kroz prozor svog stana na vrhu nebodera, pijuckate martini i promatrate užurbane gomile sićušnih božjih stvorenja kako idu za svojim poslom. Na žalost, dovoljno je da taj posao, kao npr. dobru birokraciju, pogledamo očima Petera, Parkinsona i drugih. Shvatit ćemo da je samo pitanje vremena kada će mikrokozmičke mrlje koje nazivamo velikim biznisom ili vladom, baš kao i njihovi kozmički pandani, izgubiti sposobnost da opstanu usprkos sebi samima.

"Mi smo s krive strane tapiserije", rekao je otac Brown, glasoviti sveštenik-detektiv G. K. Chestertona. Doista jesmo. Nekoliko končića, pokoja slučajna nit, to je sve što vidimo od velikog nebeskog remek-djela koje je satkao najrastrošniji od svih tkalaca. Malen broj odvažnih pojedinaca usudio se istraživati drugu stranu tapiserije, izazivajući u svom traganju za istinom gnjev Čuvara Krpe. Tim je pojedincima i posvećena ova knjiga.


MURPHOLOGIJA

MURPHYJEV ZAKON

Korolari (korolar – posljedica dokazane istine, dodatak, izvod, zaključak):

MURPHYJEVA FILOZOFIJA

MURPHYJEVA KONSTANTA

KVANTIZACIJSKA REVIZIJA MURPHYJEVOG ZAKONA

HILLOVI KOMENTARI MURPHYJEVOG ZAKONA

O'TOOLEOV KOMENTAR MURPHYJEVOG ZAKONA

ZYMURGYJEV SEDMI IZUZETAK MURPHYJEVOG ZAKONA

BOLINGOV POSTULAT

WHITEOV STAV

ILESOV ZAKON

Korolari:

CHISHOLMOV DRUGI ZAKON

Korolari:

CHISHOLMOV TREĆI ZAKON

Korolari:

SCOTTOV PRVI ZAKON

SCOTTOV DRUGI ZAKON

Korolar:

FINAGLEOV PRVI ZAKON

FINAGLEOV DRUGI ZAKON

FINAGLEOV TREĆI ZAKON

Korolari:

FINAGLEOV ČETVRTI ZAKON

FINAGLEOVA PRAVILA

WINGOV AKSIOM

GUMPERSONOV ZAKON

ISSAWIJEVI ZAKONI NAPRETKA

SODDOV PRVI ZAKON

SODDOV DRUGI ZAKON

Korolar:

SIMONOV ZAKON

RUDINOV ZAKON

GINSBERGOV TEOREM

FREEMANOV KOMENTAR GINSBERGOVOG TEOREMA

EHRMANOV KOMENTAR

EVERITTOV DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

MURPHYJEV ZAKON TERMODINAMIKE

COMMONEROV DRUGI ZAKON EKOLOGIJE

PUDDEROV ZAKON

STOCKMAYEROV TEOREM

HOWEOV ZAKON

WYNNEOV ZAKON

ZYMURGYJEV PRVI ZAKON DINAMIKE SISTEMA U RAZVOJU

STURGEONOV ZAKON

NEIZRECIVI ZAKON:

NERECIPROČNI ZAKONI OČEKIVANJA


PRIMIJENJENA MURPHOLOGIJA

BOOKEROV ZAKON

KLIPSTEINOVI ZAKONI

PREPORUČENI UNIVERZALNI ZAKONI ZA NAIVNE INŽENJERE IZVRŠNOG ODBORA MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA INŽENJERA FILOZOFA

ATWOODOV ČETRNAESTI KOROLAR

JOHNSONOV TREĆI ZAKON

Korolar:

ZAKON ČASOPISA HARPER'S MAGAZINE

RICHARDOVA DOPUNSKA PRAVILA VLASNIŠTVA

GLATUMOV ZAKON MATERIJALNOG STJECANJA

LEWISOV ZAKON

PERLSWEIGOV ZAKON

ZAKONI VRTLARSTVA

McCLAUGHRYJEV ZAKON URBANISTIČKOG PLANIRANJA

AVIONSKI ZAKON

PRVI ZAKON BICIKLIZMA

PRVI ZAKON BRIDŽA

PRAVILO MAČJE FRUSTRACIJE

JOHNSONOV I LAIRDOV ZAKON

ETORREOVO ZAPAŽANJE

BOOBOV ZAKON

KITMANOV ZAKON


KREIRALAŠTVO

OSBORNOV ZAKON

KLIPSTEINOV ZAKON SPECIFIKACIJA

PRVI ZAKON REVIZIJE

Korolar:

DRUGI ZAKON REVIZIJE

TREĆI ZAKON REVIZIJE

Korolari:

ZAKON IZGUBLJENOG CENTIMETRA

Korolari:

ZAKONI PRIMIJENJENE ZBRKE

Korolari:

TEOREM WYSZKOWSKOG

SNSS JEDNAČINE (SNSS – situacija normalna, sve sjebano /SNAFU = situation normal, all fucked up/)

MIKSCHOV ZAKON

ZAKONI KOMPJUTERSKOG PROGRAMIRANJA

TROUTMANOVI POSTULATI PROGRAMIRANJA

GILBOVI ZAKONI NEPOUZDANOSTI

BROOKOV ZAKON

ZAKONI KOMPJUTERAŠENJA PO GOLUBU

ZAKON LUBARSKOG O KIBERNETIČKOJ ENTOMOLOGIJI

SHAWOVO NAČELO


MAŠINOLOGIJA

IBM POLLYANA NAČELO

ZAKON IZOPAČENOSTI PRIRODE

ZAKON SELEKTIVNE GRAVITACIJE

Jenningov korolar:

Klipsteinov korolar:

SPRINKLEOV ZAKON

ANTHONYJEV RADNIČKI ZAKON

Korolar:

NAČELO REZERVNIH DIJELOVA

PAULOV ZAKON

JOHNSONOV PRVI ZAKON

ZAKON DODIJAVANJA

WATSONOV ZAKON

DRUGI ZAKON WYSZKOWSKOG

SATTINGEROV ZAKON

LOWERYJEV ZAKON

SCHMIDTOV ZAKON

FUDDOV PRVI ZAKON SUPROTNOSTI

ANTHONYJEV ZAKON SILE

HORNEROV PETOPALČANI POSTULAT

CAHNOV AKSIOM

NAČELO KOJE VRIJEDI ZA VIŠEFUNKCIONALNE UREĐAJE

COOPEROV ZAKON

JENKINSOV ZAKON


ISTRAŽIVALAŠTVO

GORDONOV PRVI ZAKON

MURPHYJEV ZAKON ISTRAŽIVANJA

MAIEROV ZAKON

Korolari:

ZAKON WILLIAMSA I HOLLANDA

EDINGTONOVA TEORIJA

PEEROV ZAKON

HARVARDOV ZAKON

ČETVRTI ZAKON REVIZIJE

HERSHOV ZAKON

PRAVILO AŽURNOSTI

YOUNGOV ZAKON

Korolar:

HOAREOV ZAKON KRUPNIH PROBLEMA

FETTOV LABORATORIJSKI ZAKON

PRVI ZAKON WYSZOWSKOG

FAKTOR UZALUDNOSTI

ZAKON GOSP. COOPERA

PARKINSONOV ZAKON ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA

PARKINSONOV ŠESTI ZAKON

NAČELO POTPUNE SLIKE

Korolar:

BROOKEOV ZAKON

CAMPBELLOV ZAKON

MESKIMENOV ZAKON


HIJERARHIOLOGIJA

HELLEROV ZAKON

Johnsonov korolar:

PETEROVO NAČELO

Korolari:

PETEROVA INVERZIJA

PETEROV SKRIVENI POSTULAT PO GODINU

PETEROVO OPAŽANJE

PETEROV ZAKON EVOLUCIJE

PETEROVO PRAVILO KREATIVNE NESPOSOBNOSTI

PETEROV TEOREM

PETEROV ZAKON SUPSTITUCIJE

PETEROVA PROGNOZA

PETEROV PLACEBO

GODINOV ZAKON

FREEMANOVO PRAVILO

VAILOV AKSIOM

IMHOFFOV ZAKON

PARKINSONOV TREĆI ZAKON

PARKINSONOV ČETVRTI ZAKON

PARKINSONOV PETI ZAKON

PARKINSONOVI AKSIOMI

SOCIOLOŠKI ŽELJEZNI ZAKON OLIGARHIJE

OESEROV ZAKON

CORNUELLEOV ZAKON

ZYMURGYJEV ZAKON DOBROVOLJNOG RADA

ZAKON KOMUNIKACIJA

DOWOV ZAKON

BUNUELOV ZAKON

SPARKOVIH DESET PRAVILA ZA VODITELJA PROJEKTA

ISTINE O UPRAVLJANJU

JAYOV PRVI ZAKON VODSTVA

RADNIČKA DILEMA

MATCHOVA MAKSIMA

ŽELJEZNI ZAKON RASPODJELE

ZAKON H. L. MENCKENA

Martinovo proširenje:

ARMIJSKI AKSIOM

JONESOV ZAKON

PRVI ZAKON SOCIOEKONOMIJE

HARRISOVA JADIKOVKA

PUTTOV ZAKON


SASTANKOLOGIJA

ZAKON OLDA I KAHNA

SHANAHANOV ZAKON

ZAKON TRIVIJALNOSTI

ISSAWIJEVI ZAKONI SASTANKODINAMIKE

HENDRICKSONOV ZAKON

PRAVILO LORDA FALKLANDA

FAIRFAXOV ZAKON

McNAUGHTONOVO PRAVILO

TRUMANOV ZAKON

PRVI DEBATNI ZAKON

ZAKONI ODUGOVLAČENJA

RAYBURNOVO PRAVILO

BORENOVI ZAKONI

SWIPPLEOVO PRAVILO REDA

PARKEROVO PRAVILO PARLAMENTARNOG POSTUPKA

PATTONOV ZAKON


RAČUNOVODILAŠTVO

FROTHINGHAMOVA ZABLUDA

CRANEOV ZAKON

PARKINSONOV PRVI ZAKON

PARKINSONOV DRUGI ZAKON

PARKINSONOV ZAKON ODGODE

WIKEROV ZAKON

TUCCILLEOV PRVI ZAKON ZBILJE

WESTHEIMEROVO PRAVILO

GRESHAMOV ZAKON

GRAYOV ZAKON PROGRAMIRANJA

LOGGOVO POBIJANJE GRAYOVOG ZAKONA

PRAVILO "90-90" ZA PLANIRANJE PROJEKTA

WEINBERGOV PRVI ZAKON

NAČELO NARUČIVANJA

KEOPSOV ZAKON

PROŠIRENI EPSTEIN-HEISENBERGOV PRINCIP

PARETOV ZAKON (ZAKON 20/80)

O'BRIENOVO NAČELO (TEORIJA 357,73$)

ISSAWIJEVO ZAPAŽANJE O POTROŠNJI PAPIRA

BROWNOV ZAKON POSLOVNOG USPJEHA

JOHNOV KOLATERALNI KOROLAR

BRIENOV PRVI ZAKON

ZAKON O INSTITUCIJAMA

PAULGOV ZAKON

JUHANIJEV ZAKON


STRUČNJAŠTVO

ZLATNO PRAVILO UMJETNOSTI I ZNANOSTI

GUMMIDGEOV ZAKON

DUNNEOV ZAKON

MALEKOV ZAKON

ALLISONOVA POUKA

WEINBERGOV KOROLAR

POTTEROV ZAKON

ROSSOV ZAKON

PRAVILO IZVLAČENJA

CLARKEOV ZAKON REVOLUCIONARNIH IDEJA

CLARKEOV PRVI ZAKON

CLARKEOV DRUGI ZAKON

CLARKEOV TREĆI ZAKON

ZAKON SUPERIORNOSTI

BLAAUWOV ZAKON

COHENOV ZAKON

PRAVILO VELIKANA

FITZ-GIBBONOV ZAKON

BARTHOVA DISTINKCIJA

RUNAMOKOV ZAKON

LEVYJEV OSMI ZAKON

LEVYJEV DEVETI ZAKON

SEGALOV ZAKON

MILLEROV ZAKON

KAMINOV ŠESTI ZAKON

WEILEROV ZAKON

LaCOMBEOV ZAKON POSTOTAKA

Dudenhoeferov korolar:

WEINBERGOV DRUGI ZAKON


ČOVJEKOLOGIJA

PRVI ZAKON SOCIOGENETIKE

BEIFELDOVO NAČELO

FARBEROV ČETVRTI ZAKON

HARTLEYEV DRUGI ZAKON

BECKHAPOV ZAKON

PARDOVI POSTULATI

PARKEROV ZAKON

ZAKON KAPETANA PENNYJA

ISSAWIJEV ZAKON O ODRŽANJU ZLA

KATZOV ZAKON

PARKEROV ZAKON O POLITIČKIM IZJAVAMA

AKSIOM GOSP. COLEA

ZAKON POJEDINCA

STEELEOV PLAGIJAT NEČIJE FILOZOFIJE

LEVYJEV TREĆI ZAKON

Kellyjeva reformulacija:

KENNEDYJEVA KONSTANTA

MOTO CANADA BILL JONESA

Nadopuna:

JONESOV MOTO

McLAUGHRYJEV DODATAK JONESOVOM MOTU

VIQUEOV ZAKON

PETO PRAVILO


METAZAKONI

METAZAKON LES MISERABLESA

PERSIGOV POSTULAT

LILLYJEV METAZAKON

KRAJNJE NAČELO

COOPEROV METAZAKON


COLE'S LAW

COLE'S LAW

WALLACEOVO OPAŽANJE

HARTLEYEV PRVI ZAKON

WEAVEROV ZAKON

Doyleov korolar:

JOHNSONOV DRUGI ZAKON

MATSCHOV ZAKON

JACQUINOV POSTULAT O DEMOKRATSKOJ VLADI

FOWLEROVA OPASKA

TERMANOV ZAKON INOVACIJE

HALDANEOV ZAKON

KERR-MARTINOV ZAKON

BUCYJEV ZAKON

CHURCHILLOV KOMENTAR O ČOVJEKU

TRISCHMANNOV PARADOKS

ZAKON OPAŽANJA

AKVINČEV AKSIOM

NEWTONOV SLABO POZNAT SEDMI ZAKON

WHITEOV TEOREM ZABEZEKNUTOSTI


POGOVOR

Kad kažemo zakon, mislimo obično na matematičke aksiome ili poučke, pred očima nam se pojavi slika bradatih samotnjaka koji su izračunavali (ručno) vrijednost broja pi na stotu decimalu, mjerili dužinu meridijana (u pravilu u pustinji i prašumi), ili upadali u vrhom napunjenu kadu da bi kasnije krpom brisali ono što su zasvinjili (...svako tijelo uronjeno u tekućinu...). Kad kažemo zakon, smjesta pomislimo na Ustav, Zakon o udruženom radu, Krivični zakon, i druge hiljade ili desetke hiljada zakona, propisa, standarda, normi, pravilnika, dogovora i sporazuma koji su išarali naš prostor mrežom boljom od svih telekomunikacijskih linija. Kamo god krenemo, kamo god stignemo, telefon možda nećemo naći, televizijski signal još ne dopire, ali šapa propisa ostavila je svoje tragove.

No svi su zakoni u većoj ili manjoj mjeri samo statističke pravilnosti. Nova geometrija, relacije neodređenosti, teorija relativiteta, naučili su nas da zakonima vjerujemo točno u onolikoj mjeri koliko je potrebno: sve dok ih (s većim ili manjim stepenom pouzdanosti) ne smijeni neki drugi. A što se odnosi na prirodu, obično se odnosi i na društvo – ne uče to uzalud đaci mnogo godina kao jedinstveni predmet – pa tako tumačimo i česte promjene u normativnoj sferi.

Murphyjev zakon do sada smo uglavnom (kao i niz drugih uvezenih stvari, pojava, pravila, itd. koje nismo baš previše razumjeli, ali smo ih zato voljeli koristiti i onda kada za to baš i nije bila prava prilika) citirali na svim mogućim i nemogućim mjestima, ne baš previše sigurni da znamo o čemu se radi, ali zato uvjereni da smo pokazali da smo u toku. No zar je to jedini zakon za koji nismo sigurni što u stvari govori? Koliko će slučajno zaustavljenih prolaznika makar i s grubim greškama moći objasniti Boltzmannovu konstantu ili statistički značaj entropije, a da istovremeno barem svaki drugi tvrdi kako je teoriju informacija apsolvirao još na drugoj godini dječjeg vrtića! Ja sam barem priznao da nikada nisam ni pokušavao shvatiti sve posljedice toplinske smrti svemira, a ponešto mi se od toga objasnilo tek ovog ljeta kada sam vozeći pustinjom Mojave u središtu Kalifornije, pri temperaturi od 100 i nešto stupnjeva Fahrenheita (za one znatiželjne: oduzmi 32 i pomnoži s 5/9) zalutao s ceste koja je vodila u Las Vegas (kamo sam se zapravo uputio), vozio neko vrijeme po putu za Death Valley (iliti Dolinu smrti), ali nisam došao do Zabrisky Pointa nego sam ponovno nešto spetljao, da bih se odjednom našao pred bodljikavom žicom na kojoj je stajalo: Edwards Air Force Base. Bilo je to nakon katastrofe Shuttlea, nakon neprestanih padova vojnih i civilnih raketa nosača, kada su komunikacijske kompanije bile spremne platiti bilo koju sumu (i to bilo kojoj zemlji, bez obzira na boju zastave tj. ideologije) da bi im se lansirao satelit u orbitu oko zemlje (za koji su već unaprijet naplatili vrijeme korištenja). Dan ranije (kako sam saznao tek kasnije) u ovim se krajevima srušio i avion čije su postojanje do tada uporno svi negirali, od CIA-e do Air Forcea, tzv. "nevidljivi" avion za protivničke sisteme opažanja. Bio je to vrhunac krize.

Našao sam se pred vratima i bio upućen (bez velike panike ali dovoljno uvjerljivo) da okrenem auto. I u tom trenutku, kad je bilo toplije no ikad, a čekalo me još nekih dvije stotine milja do prvog hlada, pogled mi je pao na knjigu koja je otvorena stajala na stolu ispred vojnikova stražarskog mjesta: Murphy's Law, govorila su žuta slova na crvenoj pozadini. Konačno sam razumio i drugi i treći i četvrti zakon termodinamike (ako četvrti još nije izmišljen, treba ga izmisliti). Bilo je toliko vruće da mi je apsolutna nula bila daleko primamljivija od toplinske smrti kojoj sam, eto, bio izložen. Pa sve se to u stvari može svesti na puterbrot efekt, samo na znanstveni način, sinulo mi je iznenada; ako onima u Pasadeni u Jet Propulsion Laboratory rikne raketa, ako u Hughesu kiksaju s gorivom, ako u Northropu ne uspiju sve to spojiti, uvijek postoji neki Murphy, uvijek postoji način da se ono što je vrijedilo samo jednom, što je neponovljivo, prikaže kao opća zakonitost, ako je potrebno i kao zajednička sudbina.

Čemu ova knjiga? Tko su svi ovi silni ljudi čija nam imena gotovo ništa, ili baš ništa, ne znače? Uostalom, može li mi netko objasniti je li Ginsberg onaj Ginsberg, zašto je lord Fairfax u stvari poznat (a je li u knjizi uopće riječ o tom Fairfaxu)?; Weinberg je sigurno Weinberg (iako ne govori o krizi informacija), a Commoner bi sigurno potpisao svoj drugi zakon ekologije čak i ako nije imao nikakve veze s njegovim nastankom (prošli put kad sam s njim razgovarao, sve nas je maltretirao s bilancama mase i energije). No što je sa svim onim ostalim ljudima za koje nikada nisam čuo? Vrijedi li uopće prevoditi neke od tih zakona kad sam siguran da njihovo značenje, zbog igre riječi u originalu, u prijevodu nitko neće shvatiti?! Eto, na primer, što ikome predstavlja Coleov zakon ("zelje sitno rezano") ako ne pogleda pažljivije na naslov COLE'S LAW pa mu proradi kliker i odjuri do prvog rječnika da bi u njemu našao: Random House: coleslaw, salad of finely sliced or chopped raw cabbage, ili Webster: coleslaw, a salad made of shredder raw cabbage, odnosno Filipović: cole-slaw, salata od kupusa. Lijepa moja glavica (kupusova), po njoj rasla travica, rekao bi pjesnik. Vrijedi li dakle išta prevoditi? Sjetio sam se koliko mi je trebalo da prokužim jedan oglas koji je bio nalijepljen pred odjelom za muziku na UCLA-i: Auto četiri prodaja. uporno sam čitao tekst CAR 4 SALE i ne pomišljajući da se brojka 4 (four) čita isto kao i prijedlog za (four) dakle da je riječ o autu koji se nudi na prodaju i autorovom nastojanju da uštedi na prostoru i naporu pisanja.

Svaki je prijevod, uostalom, uvijek borba sa smislom. Kako li je tek mom poznaniku iz Denvera izgledalo kada sam mu (doslovno) preveo što je rekao Dean kad sam ga zamoli da mi doda bocu s bijelim vinom: HOW YES NO (kako da ne); i nakon toga me više nikada nije ništa pitao. A ne vjerujem da mu je išta bilo jasno. Knjige treba prevoditi jer, kako to kaže 4. Finagelovo pravilo: "Ako je sumnjivo, potrudi se da zvuči uvjerljivo." Pa ako već ne možemo pobijediti, ako već ne možemo niti izvući neriješeno, a nije moguće čak ni prekinuti igru (vidi Ginsbergov teorem), tada igru treba prihvatiti, gubiti s veseljem.

A zbirka Murphyjevih zakona, koliko je meni poznato, najbolji je i najsmješniji recept da se to učini upravo tako.

Nenad Prelog