~#TI#~
MULTIPLA SKLEROZA KASNOG POČETKA~#!TI#~~#AU#~Vojinovi
ć S., Gocić-Stanković D., Vojinović D.~#!AU#~~#IN#~
Klinika za neurologiju, Klinički Centar Niš~#!IN#~~#AB#~
Multipla skleroza (MS) je zapaljenjsko, demijelinizaciono oboljenje centralnog nervnog sistema (CNS), koje se najčešće javlja između 15. i 50. godine života. Daleko najveći broj bolesnika (i do 80%) ima početak bolesti izmedu 20. i 40. godine, sa vrhuncem oboljevanja oko 30. godine. Početak bolesti posle 40. godine se može okarakterisati kao kasni početak.Tok bolesti je raznolik i n
epredvidiv, i najčešće se karakteriše egzcerbacijama i remisijama (relapsno-remitentna bolest). U malom procentu (oko10%) bolest od svog početka ima progresivan tok (hronično-progresivna bolest). Česte egzacerbacije praćene nepotpunim remisijama vrlo brzo poprimaju progresivni tok (sekundarno progresivna bolest). Početak bolesti u mladem životnom dobu se obično karakteriše remitentnim tokom, a početak u kasnijem životnom dobu progresivnim tokom.U periodu od 1994. do 1998.godine kod 19 bolesnika je postavlj
ena dijagnoza definitivne multiple skleroze, sa kasnim početkom. Dijagnostički postupak je obuhvatao-klinički nalaz, neurofiziološke metode, imunološka obrada likvora, imaging metode-CT, MRI. Od 19 pacijenata bilo je 13 žena (68,42%) i 6 muškaraca (31,58%). Prosečna starost u momentu postavljanja dijagnoze bila je 45,47 godina (M-44,5;Ž-45,46). Početak bolesti, na osnovu anamnestičkih podataka, je bio u 42,95.godini (M-42,33;Z-43,23). U kliničkom ispoljavanju, u momentu postavljanja dijagnoze, dominiralo je oštećenje piramidnog sistema kod svih 19 bolesnika (100%), zatim sfinkterijalne smetnje kod 9 (47,37%), oštećenje senzibiliteta kod 8 (42,11%), cerebelarni znaci kod 6 (31,58%), smetnje vida kod 5 (26,32%), i znaci oštećenja moždanog stabla kod 2 (10,53%) bolesnika. Ukupan skor funkcionalne nedovoljnosti (EDSS) je bio prosečno 3,3l. Neurofiziološko ispitivanje, evocirani potencijali, je pokazalo patološke nalaze SSEP kod svih 19 (100%) bolesnika, VEP kod 10 (52,63%), i BAER kod 8 (42,11%) bolesnika. Svi bolesnici su nakon dijagnostičkog postupka primili pulsnu kortiko terapiju.U daljem toku kod 6 bolesnika (31,58%) bolest je poprimila relapsni tok, a kod 13 (68,42%) hronično-progresivni tok. Prosečan EDSS, u momentu postavljanja dijagnoze, kod bolesnika sa relapsnim tokom je bio 2,83, a sa hronično progresivnim tokom 3,54.
Bolesnici sa kasnim početkom bolesti, posle 40. godine, imali su lagano progresivni tok, sa dominantnim oštećenjem piramidnog sistema.
~#!AB#~