Kitolov i dalje zabranjen
Jedan od kitova koje su Japanci ulovili navodno u svrhu proučavanja
Pokušaj na konferenciji u Japanu da se povećanjem brojem članova iz kitolovnih zemalja ukine zabrana lova na najveće morske sisavce nije uspio.
Na godišnjem sastanku Međunarodne komisije za kitolov(International Whaling Comission), koji se održava u japanskom gradu Shiminosekiju (nekad velikom kitolovnom centru), Island nije dobio dovoljno glasova za punopravno članstvo u tom tijelu. Dvadeset pet delegata iz zemalja članica koje su protiv kitolova glasalo je protiv islandskog članstva te ta zemlja i dalje ima samo status promatrača.
Island je prije deset godina demonstrativno napustio članstvo u IWC-u, protiveći se potpunoj zabrani komercijalnog kitolova, koja je na snazi od 1986. Jedina od kitolovnih zemalja koja je nastavila izlovljavanje morskih divova je Japan, zahvaljujući rupi u zakonu koja omogućava ograničeni lov "u istraživačke svrhe". Nakon primanja prokitolovnih Benina, Gabona i Palaua u 48-člani IWC u travnju, povratak Islanda značio bi još jedan korak više prema povratku komercijalnog kitolova, za koji je potrebna tričetvrtinska većina; zadnjih godina se broj glasova uglavnom kretao u omjerima 20 za i 15 protiv, dok su ostale članice bile suzdržane.
Front ekološki svjesnih zemalja koje se bore za očuvanje velikih i inteligentnih morskih sisavaca predvodi SAD, dok zabranu kitolova žele ukinuti tradicionalno kitolovačke zemlje poput Japana, Norveške i Islanda. Nakon 25 glasova protiv islandskog punopravnog članstva te 20 za i tri suzdržana, veoma ljutiti delegat s Islanda Stefan Asmundsson rekao je: "Ovdje uopće nije u pitanju kitolov, nego neke druge, političke igre. Lagao bih kad bih rekao da moje poštovanje prema IWC-u nije drastično smanjeno".
Gnjevni aktivisti Greenpeacea su ispred dvorane u Shiminosekiju prosvjedovali protiv "japanskoga kupovanja glasova". Japanci žele proširiti svoj program kitolova u sjevernom Pacifiku, tvrdeći da kitovi smanjuju broj riba, dok SAD tvrdi da su manja jata riba posljedica prevelikog izlova, a ne činjenice da se kitovi hrane ribom. Japanci žele u svoj program "lova u svrhu proučavanja" uključiti i 15-metarske sei kitove, za koje aktivisti Greenpeacea tvrde da su ugrožena vrsta. Pokušaj da se prokitolovna strana ojača povratkom Islanda u članstvo zasad nije uspio, ali oštre političke borbe se nastavljaju.
M.F.